Prva generacija ženskih studija 1992, nastavnice i polazniceOsnivanje ženskih studija u Beogradu inicirala je 1991. godine beogradska feministička grupa „Žena i društvo“. Prvi, eksperimentalni, jednosemestralni kurs, počeo je simbolično 8. marta 1992. godine.
Iako je konceptualizovan kao mirnodopski poduhvat, Centar za ženske studije je zapravo od samog početka i tokom značajnog dela svoje istorije radio u kontekstu ratova, koji su se vodili u istoriji naše sadašnjosti (1991 -1999). Tako da je polazna pretpostavka u radu Centra za ženske studije, kao obrazovnog, prosvetiteljskog projekta bila činjenica da nije bio vrednosno neutralan projekat – niti se tako ikada predstavljao – jer je njegova osnovna odrednica bila jasno političko opredeljenje protiv rata i nacionalizma, kao i utemeljenje u snažnoj feminističkoj aktivističkoj inicijativi.
Centar je organizovan kao celovit interdisciplinarni obrazovni projekat koji su činili predavački, istraživački i izdavački programi. U središtu svih programa su bila pitanja roda, seksualnosti, etniciteta, rase, klase; Centar je bio posvećen teorijskom istraživanju mogućnosti otpora u odnosu na pojave isključivanja i iznalaženju ne samo modela toleranicije razlika već i ukazivanju na bogatstvo u razlikama.
Presudan momenat u istoriji Beogradskog centra za ženske studije je ono što se događalo u sklopu naše dugoročne strategije, a to je institucionalizacija programa ženskih studija na Univerzitetu u Beogradu. Posle mnogo napora čitav jedan korpus programa iz oblasti ženskih i studija roda je dobio akreditaciju univerziteta i, prvi put je na Univerzitetu u Beogradu osnovana institucija, koja za cilj ima izgradnju i promovisanje studija roda (Centar za studije roda i politike, na Fakultetu političkih nauka). Danas radimo paralelno, gradimo instituciju i delujemo vaninsitucionalno i to tako da se kroz međusobnu podršku institucionalnog i vaninsitucionalnog delovanja mogu videti slobodni, kreativni i hrabri potezi.
Uz razvoj predavačkog programa, Centar za ženske studije je tokom proteklih deset godina razvijao i ostale aktivnosti koje pružaju podršku predavanjima i upotpunjavaju obrazovni profil ove organizacije. Među njima su pre svega izdavaštvo (časopis Ženske studije /sada Genero/, pokrenut 1995. godine, niz prevoda i knjiga domaćih autorki), biblioteka (formirana 1994. godine) i istraživanja.
Osnivačice Centra za ženske studije i članice prvog Saveta Centra (1991/1992) bile su Marina Blagojević, Neda Božinović, Biljana Dojčinović Nešić, Sonja Drljević, Daša Duhaček, Jasmina Lukić, Lepa Mlađenović, Zorica Mršević, Žarana Papić, Slavica Stojanović i Jasmina Tešanović. Radom Centra su prvih godina koordinirale Daša Duhaček i Sonja Drljević.
Od 1998. godine, Centrom je rukovodio Koordinacioni tim u kome su bile Daša Duhaček, Dragana Popović, Jelisaveta Blagojević, Biljana Dojčinović Nešić i Vajka Anđelković, kao dugogodišnja i pouzdana koordinatorka za finansije. Isti tim, bez Biljane Dojčinović, nastavio je svoj rad do zakonom obavezne preregistracije, 2011. godine.
Predavački kao i svi ostali obrazovni programi bili su odgovornost Nastavno-naučnog veća Centra, u kome su dugogodišnje članice bile Staša Babić, Marina Bogdanović, Zorica Ivanović, Snježana Milivojević, Olivera Milosavljević, Zorica Mršević, Vanda Perović, Dubravka Stojanović, Ružica Rosandić i Ljubinka Trgovčević, a 2008. godine su im se pridružile i Jana Baćević, Katarina Lončarević, Marina Simić i Adriana Zaharijević.
Nastavno-naučno veće 2001/2002
Operativne poslove Centra je neumorno, više od deset godina i s velikom posvećenošću, vodila Slađana Radulović, koja je radila sa studentkinjama, studentima, predavačima i predavačicama, obezbeđivala rad programa, projekata i još mnogo toga. Značajan doprinos i dugogodišnju podršku radu Centra pružale su Bosa Mitić i Snežana Škundrić. Izvesno vreme pomogle/i su nam i Monika Alovjanović, Aleksandar Backović, Ivana Ivković, Dragan Karalić, Aleksandra Lukić, Uroš Miloradović; i najzad, Biljana, Aleksandar i Vladimir Vučinić, koji su brinuli o našem vebsajtu i kompjuterima.
![]() Vajka Anđelković i Slađana Radulović |
![]() |
![]() Aleksandra Lukić |
![]() Snežana Škundrić |
![]() Monika Alovjanović |
Jedan od naših najznačajnijih resursa, biblioteku, dve decenije, pažljivo i s velikim trudom gradile su prvo Dragica Vukadinović, zatim Nada Popović, Jadranka Radenković i Jelena Angelovski; a sada o biblioteci brine Mirela Šantić.
Legat Žarane Papić i našu arhivu brižljivo je postavila i nadalje je održava Jasmina Alibegović.
Od 2019. godine Centar zastupaju Daša Duhaček i Mirela Šantić. U Savetu Centra su Ana Stolić, Marina Bogdanović, Snežana Škundrić i Ivana Ćirković.