Tokom proteklih dvadeset godina, centralna aktivnost Centra za ženske studije bio je predavački program. Prvi, eksperimentalni kurs održan je u letnjem semestru školske 1992. godine, u podrumu zgrade u ulici Rige od Fere. Neka od pitanja koje je postavio i problemi kojima se ovaj kurs bavio, kao što su odnos između feminističkog pokreta i feminističke (političke) teorije, razbijanje ontoloških dualizama (pol/rod, priroda/kultura, žena/muškarac), pretpostavke osnovnih pojmova feminističke metodologije i epistemologije, ostala su okosnica predavačkog programa sve do danas. U toku dve decenije koje su potom usledile, predavački program se razvijao i menjao, ali je zadržao svoja osnovna obeležja: alternativnost, provokativnost, inovativnost i otvorenost za suprotna mišljenja i stavove. Više od 140 predavačica i oko 30 predavača održalo je pojedinačna predavanja ili učestvovalo u više od 130 kurseva, a više od 40 predavača/čica iz regiona, i šire međunarodne akademske zajednice učestvovalo je u Otvorenom programu.

Hronološki, ali i tematski i strukturno, predavački program se može podeliti u dve faze. U prvoj, tokom devedesetih godina prošlog veka, program je prvi put na ovim prostorima predstavio širokom auditorijumu osnovne pojmove feminističke teorije i istorijat feminističkog pokreta kod nas i u svetu. Kroz kurseve koji su se bavili ginokritičkim preispitivanjima književnog kanona, antropologijom i sociologijom pola/roda, položajem žena u porodici, društvu i na tržištu rada, polaznice/i su se u najširem smislu upoznali sa pojmom „drugog“ i „razlike“. Program je u tom periodu imao i jasno ideološko obeležje i predstavljao jedno od ostrva otpora represivnom režimu i ratnim dešavanjima.

U drugoj fazi, u periodu posle političkih promena, Centar se pre svega okrenuo ostvarenju svog osnovnog cilja: institucionalizaciji studija roda i uključivanju u akademski prostor. Ovo se odrazilo i na predavački program. Osnovni kurs je zadržao svoju strukturu definisanu u okviru 4 segmenta: Ključne ideje/ključni pojmovi, Uvod u feminističku epistemologiju i metodologiju, Istorija ideja i Savremeni teorijski problemi studija roda. Broj izbornih kurseva se smanjio, ali su se mnogi od njih u različitoj formi, pre svega kao izborni kursevi, uključili u univerzitetski kurikulum reformisanog visokoškolskog obrazovanja u zemlji. Mnogi polaznici i polaznice, kao i predavači i predavačice ženskih studija su uneli/e rodni pristup u tradicionalne predmete i kurseve nafakultetima, u okviru osnovnih akademskih studija, master i doktorskih studija i programa.